Pravosudna tijela

Uloga pravosudnih tijela je učinkovito korištenje svih zakonskih mogućnosti propisanih važećim propisima Republike Hrvatske radi zaštite žrtava silovanja ili drugog seksualnog nasilja te omogućavanje sudske zaštite njihovih prava.

Državni odvjetnik/odvjetnica – sudac/sutkinja istrage

Državno odvjetništvo postupa sukladno Zakonu o kaznenom postupku.

Zaštita prava žrtve seksualnog nasilja

Žrtva ima u kaznenom postupku određena prava s time da sud, Državno odvjetništvo, istražitelj/ica i policija postupaju s posebnim obzirom prema žrtvi kaznenog djela. Ta tijela dužna su žrtvi dati pouke i skrbiti za interese žrtve pri donošenju odluka o poduzimanju kaznenog progona protiv okrivljenika, odnosno, pri poduzimanju radnji u kaznenom postupku u kojima žrtva mora osobno sudjelovati.

Ispitivanje žrtve silovanja ili seksualnog nasilja u postupku je obvezno. Ako je žrtva dijete koje nije navršilo 14 godina, ispitat će se putem video-linka (s obveznim audiovizualnim zapisom). Ako je žrtva dijete koje je navršilo 14, a nije navršilo 18 godina, također se može ispitati video-linkom, time da ako se radi o žrtvi kaznenog djela iz članka 113. Zakona o sudovima za mladež, a žrtva nije navršila 16 godina i ona će se ispitati putem video-linka. Putem video-linka mogu se ispitivati i punoljetne žrtve kod kojih bi ispitivanje pred sudom moglo izazvati dodatne traume, a na njihov zahtjev.

Žrtva kaznenog djela ima pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom. Ima pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo na obavijest od državnog odvjetnika/ce o poduzetim radnjama povodom njezine prijave ili dojave o počinjenju djela i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku/ci te druga prava propisana zakonom. U skladu s posebnim propisima, žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika/ce na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava Državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava Državnog proračuna. Sud, Državno odvjetništvo, istražitelj/ica ili policija dužni su pri poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje, obavijestiti žrtvu o njenim pravima i o pravima koja ima kao oštećenik.

Dijete žrtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima žrtva iz odgovarajućih odredaba Zakona o kaznenom postupku, pravo na: opunomoćenika/cu na teret proračunskih sredstava, pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama, tajnost osobnih podataka i isključenje javnosti. Sud, državni odvjetnik/ca, istražitelj/ ica i policija moraju prema djetetu žrtvi kaznenog djela postupati posebno obzirno imajući na umu dob, psihofizički status i druge okolnosti kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu žrtvi nadležna tijela prvenstveno će se rukovoditi najboljim interesom djeteta. Ako nije poznata dob žrtve, pretpostavit će se da se radi o djetetu ako postoji vjerojatnost da žrtva nije navršila osamnaest godina života.

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode (kao i kaznenog djela trgovanja ljudima) ima, uz prethodno navedena prava prema Zakonu o kaznenom postupku, pravo: prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom/com na teret proračunskih sredstava, da ju u policiji i Državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola, da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja, uskratiti odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni život žrtve, zahtijevati da bude ispitana putem video-linka, na tajnost osobnih podataka, zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. Prije prvog ispitivanja sud, državni odvjetnik/ca, istražitelj/ica i policija moraju žrtvu upozoriti na njezina prava.

Žrtva kaznenog djela i njezin opunomoćenik imaju pravo uvida u spis. Ako bi raniji uvid u spis mogao utjecati na iskaze žrtve, pravo na uvid u spis se stječe nakon što žrtva bude ispitana.

Ako nakon završene istrage nadležni državni odvjetnik/ca rješenjem obustavi istragu, o tome će uz pouku da može poduzeti ili nastaviti kazneni progon obavijestiti oštećenika. Također, dostavit će mu i naputak koje radnje može poduzeti radi ostvarivanja svog prava da poduzme ili nastavi progon, te mu u tu svrhu omogućiti uvid u spis.

U postupku se ne mogu upotrijebiti kao dokazi činjenice koje se odnose na ranije spolno ponašanje žrtve i njene seksualne sklonosti. Iznimno je dopušteno dokazivati da sperma, drugi materijalni tragovi ili ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji potječu od druge osobe, a ne od okrivljene osobe.

Zakonodavac nije ograničio maksimalan broj rasprava niti vremensko trajanje cijelog kaznenog postupka, ali sud treba nastojati ovakve predmete riješiti po žurnom postupku.